Talijansko ribarstvo u ozbiljnoj krizi, i na Jadranu!
Objavljeno 20.02.2026 - Izdvojeno

Venecija pokreće kriznu raspravu o ribarstvu
Sjeverni Jadran suočava se s jednom od najozbiljnijih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. U Veneciji je održan izvanredni sastanak regionalnih vlasti i ribarskih udruga, a situacija je, prema riječima regionalnog vijećnika Darija Bonda, “izuzetno ozbiljna”.
Proizvodnja mekušaca – prije svega dagnji i školjki – u venecijanskoj laguni praktički je stala već 18 mjeseci.
🐚 Zašto su nestale dagnje i školjke?
Stručnjaci navode više međusobno povezanih uzroka:
-
Toplinski šok – rekordno topla mora posljednjih godina
-
Zakiseljavanje mora
-
Onečišćenje vode
-
Invazivne vrste, posebno plavi rak koji se nekontrolirano proširio sjevernim Jadranom
Plavi rak postao je simbol ove krize – hrani se školjkama i devastira uzgajališta. Talijanski uzgajivači procjenjuju da su gubici u pojedinim područjima gotovo potpuni.
💶 Što traže talijanski ribari?
Na kriznom sastanku u Palazzo Balbi jednoglasno je odobren dokument upućen talijanskim ministrima okoliša i poljoprivrede. Traži se:
-
izravna i izvanredna financijska pomoć
-
refinanciranje fonda solidarnosti
-
porezne olakšice
-
naknada ribarima za aktivnosti praćenja okoliša
-
dobrovoljni program razgradnje plovila za hidrauličko jaružanje
Procjenjuje se da je oko 500 operatera u sektoru školjkarstva već godinu i pol praktički bez prihoda.
Prosvjedi su zasad zamrznuti kako bi se dao prostor dijalogu s državom.
📊 Koliko Talijani love u Jadranu?
Talijanska ribarska flota jedna je od najvećih na Mediteranu.
Prema podacima FAO-a i talijanskih ribarskih izvora:
-
Talijanski ribari iz Jadrana godišnje ulove približno 80.000 – 100.000 tona ribe i morskih organizama
-
Najzastupljenije vrste:
-
srdela
-
inćun
-
oslić
-
list
-
školjke i dagnje
-
kozice
-
Sjeverni Jadran tradicionalno je jedno od najproduktivnijih ribolovnih područja Sredozemlja.
Kako stoje hrvatski ribari?
Hrvatska ukupno godišnje ulovi oko 65.000 – 75.000 tona ribe, od čega najveći dio otpada na plavu ribu (srdela i inćun).
Ključne razlike:
| Italija | Hrvatska |
|---|---|
| Veća flota | Manja flota |
| Intenzivniji industrijski ribolov | Veći udio male obalne flote |
| Snažna akvakultura u lagunama | Jača marikultura na otvorenom moru |
Kriza školjkarstva u Italiji zasad nije u istom opsegu zahvatila Hrvatsku, ali problem plavog raka i toplinskih valova sve je prisutniji i na hrvatskoj strani Jadrana.
Što to znači za Jadran?
Ovo nije samo talijanski problem.
Ekosustav Jadrana je jedinstven i međusobno povezan. Klimatske promjene, zakiseljavanje mora i invazivne vrste ne poznaju granice. Ako sjeverni Jadran doživljava kolaps školjkarstva, to je upozorenje cijeloj regiji.
Talijanska kriza mogla bi postati regionalna realnost.
Zaključak
Venecijanska laguna danas je simbol klimatskih i ekoloških promjena koje izravno pogađaju gospodarstvo. Ribarstvo više nije samo tradicionalna djelatnost – ono postaje ogledalo stanja mora.
A pitanje koje se nameće jest:
hoće li Jadran uspjeti zadržati svoju produktivnost ili ulazimo u novo razdoblje nesigurnosti za ribare s obje strane granice?



