Hrvatska ima ogroman izvor bespovratnog novca na raspolaganju – milijarde eura iz europskih fondova. No, kako sada stvari stoje, velik dio tog novca vjerojatno će propasti jer nismo sposobni iskoristiti ono što nam je na dohvat ruke.

Prema upozorenju Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), iskorišteno je manje od 6% novca iz višegodišnjeg europskog financijskog okvira, a rok za potrošnju istječe za samo dvije godine.

Tko je kriv za ovu sramotu?

Krivci su jasni:

• Državna birokracija i ministarstva – spora, ukočena, bez vizije i bez konkretnih rezultata.

• Administrativni labirinti – previše papirologije, previše čekanja i premalo pomoći onima koji žele ulagati.

• Nedostatak strateškog planiranja – pozivi se objavljuju kasno, projekti nisu pripremljeni na vrijeme, a novac stoji i propada.

Hrvatska – (opet) na začelju

Zajedno sa Španjolskom, Hrvatska je najlošija u EU kad je riječ o korištenju europskog novca. Kad već imamo priliku iz Bruxellesa dobiti milijarde – zašto ih ne koristimo?

Natalia Zielinska iz HUP-a jasno kaže:

“Trenutno smo na svega 5% iskorištenosti sredstava iz Nacionalnog plana oporavka. Pokazatelji kasne, a čak 64% ključnih investicija nije ni započeto.”

Vrijeme curi – milijarde su u pitanju

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) završava u lipnju sljedeće godine, a novac se ne troši.
Postoji stvaran rizik da ogromni iznosi ostanu neiskorišteni i vraćeni natrag u Bruxelles.

Poslodavci traže hitno preusmjeravanje novca

Stručnjaci iz HUP-a upozoravaju da se veliki infrastrukturni projekti neće stići realizirati na vrijeme, pa traže preusmjeravanje sredstava u privatni sektor, osobito u inovacije i poduzetništvo, gdje su šanse za brzu realizaciju puno veće.

“Na svaki uloženi euro u inovacije, povrat za ekonomiju je od 8 do 11 eura,” kaže Hrvoje Stojić, glavni analitičar HUP-a.

Zaključak: Politička neodgovornost košta sve nas

Dok druge zemlje ubrzano koriste europske fondove za modernizaciju, digitalizaciju i razvoj, Hrvatska čeka – jer sustav ne funkcionira, a odgovorni ne snose nikakve posljedice.
Svaka kuna koju nismo iskoristili, mogla je postati radno mjesto, bolja škola, sigurnija cesta ili jača ekonomija.

Ako se nešto hitno ne promijeni, ova priča završit će kao i mnoge druge u Hrvatskoj – s figom u džepu i milijardama koje su otišle drugima.