Komentar za KIGO.hr

Dok Europska unija nastoji ograničiti ruske energetske prihode, Donald Trump najavljuje milijunske isporuke ruskog dizela. Taj potez otvara ozbiljno pitanje: koliko vrijedi saveznička solidarnost kada prednost dobije cijena goriva?

Američki predsjednik Donald Trump objavio je nakon telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom dogovor o isporukama ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu. Prema njegovoj najavi, početna isporuka premašila bi 300.000 tona, a ukupne najavljene količine dosegnule bi više od 4,8 milijuna tona. Dio isporuka ovisi o mogućnostima ruskih rafinerija.

Kako prenosi Index, američko Ministarstvo financija izdalo je privremenu dozvolu za isporuke ruskog dizela. Trump dogovor predstavlja kao način snižavanja cijena goriva. Međutim, još nije poznato kada će gorivo fizički stići niti koliko će ga završiti u SAD-u. Najava je, dakle, politički značajna, ali njezin stvarni učinak na cijene tek treba vidjeti.

Za Ukrajinu ovakav dogovor ima sasvim drugo značenje. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da dopuštanje prodaje ruskih naftnih proizvoda pomaže financiranju nastavka rata.

Upravo je tu središnji problem Trumpove odluke. Europska unija sankcije i smanjivanje energetske ovisnosti o Rusiji obrazlaže potrebom ograničavanja prihoda kojima Moskva financira agresiju. Otvaranje tržišta ruskom gorivu ide u suprotnom smjeru od tog cilja.

Sukob s europskom političkom kulturom

Ovaj potez možemo čitati kao sukob s važnim načelima zapadnoeuropske demokratske političke kulture: poštovanjem suvereniteta, odgovornošću za agresiju i suradnjom među saveznicima. Ako se gospodarski pritisak na agresora ublažava radi kratkoročne koristi, opravdano je pitati ostaju li ta načela stvarni kriterij politike.

Zapadna Europa, naravno, nije politički jedinstvena, a ni njezine države nisu bez proturječja u odnosima s Moskvom. Ipak, ta proturječja ne uklanjaju pitanje koje Trumpov dogovor nameće: kako od europskih saveznika očekivati ustrajnost u pritisku na Rusiju, a istodobno Putinu otvarati nove mogućnosti zarade?

Briga za cijene goriva legitimna je obveza svakog predsjednika. No ozbiljna politika mora uračunati i sigurnosnu cijenu svojih gospodarskih odluka. Jeftiniji dizel danas može biti slaba utjeha ako njegovo plaćanje pridonosi duljem ratu i većim troškovima europske obrane.

Rusofilija ili politika koja pogoduje Kremlju?

Izraz „rusofil” u ovom slučaju može poslužiti kao kritička politička ocjena Trumpove naklonosti Moskvi. Preciznije je, međutim, reći da ovaj konkretan potez pogoduje Putinovim gospodarskim interesima. Za takav zaključak nije potrebno nagađati o Trumpovim osobnim osjećajima prema Rusiji.

Naklonost ruskoj kulturi i podrška politici Kremlja također su različite stvari. Predmet kritike ovdje je odluka američkog predsjednika da olakša trgovinu energentom države koja vodi agresorski rat, uz obrazloženje očekivane koristi za potrošače.

Europa iz toga treba izvući pouku. Vlastitu sigurnost mora graditi tako da ona može izdržati i nagle promjene američke politike. Savezništvo traži predvidljivost i uzajamnu odgovornost, osobito kada je ugrožena sigurnost cijelog kontinenta.

Cijena litre dizela važna je. Ali europski mir i pravo jedne države da slobodno postoji ne mogu se vrednovati samo računicom na benzinskoj postaji.