Sud Europske unije presudio je da hrvatski mehanizam ujednačavanja sudske prakse, koji omogućuje sucima koji u nekom predmetu nisu bili članovi sudskog vijeća da promijene već donesenu odluku, nije u skladu s pravom EU-a.

“Sudsko vijeće nadležno za predmet mora samostalno donijeti odluku kojom se dovršava postupak. Svako neopravdano zadiranje osoba koje nisu članovi sudskog vijeća mora biti isključeno”, kaže se u priopćenju Suda EU-a.

Odluka Suda EU-a odgovor je na upit hrvatskog Visokog trgovačkog suda, koji je zatražio mišljenje je li ta praksa u skladu s pravom EU-a.

Na hrvatskim drugostupanjskim sudovima, prije nego što se smatra da je formalno donesena i da se može dostaviti strankama, svaka odluka koju donese sudsko vijeće mora se proslijediti sucu evidentičaru dotičnog suda.

Suca evidentičara određuje predsjednik dotičnog suda. U praksi on ima ovlast odgoditi donošenje presude i davati upute sudskom vijeću. Stranke ne znaju za njegovo sudjelovanje ni ime. Ako sudsko vijeće ne postupi u skladu s njegovim uputama, sudac evidentičar može zatražiti sazivanje sjednice odjela za evidenciju sudske prakse.

Na toj se sjednici može prihvatiti pravno shvaćanje koje je obvezujuće za sva sudska vijeća koja pripadaju odjelu. Dotično sudsko vijeće, koje je već zaključilo svoje vijećanje, mora, ako je to potrebno, izmijeniti svoju prethodno donesenu sudsku odluku.

Taj postupak opravdavan je potrebom ujednačavanja sudske prakse.

Habijan: Ići ćemo u izmjene zakona o sudovima, ali i sudskog poslovnika

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan komentirao je presudu suda Europske unije.

– Hrvatska će kao članica Europske unije poštivati presudu, kao što to radi svaka članica Europske unije. Shodno tome analizirat ćemo tu odluku u ministarstvu zajedno sa svim relevantnim dionicima kada govorimo o pravosuđu, a tu prije svega mislim, obzirom da se radi o zakonu o sudovima i sudskom poslovniku, sa sudbenim vlastima te očigledno ići u izmjene zakona o sudovima, ali i sudskog poslovnika, rekao je Habijan.

rbin: Odluku Suda EU čim prije implementirati u hrvatski sustav

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kazao je kako očekuje da se u hrvatski pravni susutav čim prije implementira odluka Suda EU koji je zaključio da ujednačavanje sudske prakse u Hrvatskoj nije u skladu s pravom Unije.

Grbin je rekao da je to bitno učiniti kako bi spriječili štetu koja, zbog neujednačenih odluka, može nastati za građane.

Ujednačavanje sudske prakse je u nadležnosti Vrhovnog suda. Ono što je bitno napomenuti je da su ovakve odluke vezane za ujednačavanje sudske prakse bile pred Ustavnim sudom, ali Ustavni sud nije odlučivao kao europski sud, izjavio je Grbin u Saboru.

Dodao je da ta odluka ima dalekosežne promjene za Hrvatski pravni poredak. Ako pogledamo neke promjene rekao bih da je od izmjene Kaznenog zakona prije petnaestak godina, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2009. ovo možda i najveća reforma hrvatskog pravosuđa koja je, po dobrom starom običaju opet došla izvana, zaključio je Grbin.

Pojašnjenje presude

Sud EU je odgovorio da se pravu Unije protivi to da se nacionalnim pravom predvidi unutarnji mehanizam u nacionalnom sudu na temelju kojeg se sudska odluka koju je donijelo sudsko vijeće nadležno u predmetu može otpremiti strankama radi njegova dovršetka samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar koji nije član tog sudskog vijeća.

Isto tako nije u skladu s pravom EU-a da posebni sudski odjel nadležan za evidenciju sudske prakse ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem pravnog shvaćanja, sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je prethodno donijelo, iako na toj sjednici odjela sudjeluju i suci koji nisu suci tog sudskog vijeća kao i, ovisno o slučaju, osobe izvan predmetnog suda pred kojima stranke nemaju mogućnost iznijeti svoje argumente.

Jamstvo pristupa neovisnom i zakonom prethodno ustanovljenom sudu podrazumijeva da sudsko vijeće nadležno za predmet samostalno donosi odluku kojom se dovršava postupak. U pogledu sastava sudskih vijeća moraju postojati transparentna pravila koja su poznata pojedincima kako bi se isključilo svako neopravdano zadiranje u postupak odlučivanja osoba koje nisu članovi sudskog vijeća i pred kojima stranke nisu mogle iznijeti svoje argumente, kaže se u priopćenju Suda.

Sud ističe da je dopušten postupovni mehanizam koji kako bi se izbjegle ili otklonile razlike u sudskoj praksi i time osigurala pravna sigurnost svojstvena načelu vladavine prava omogućuje sucu suda, koji ne zasjeda u nadležnom sudskom vijeću, da predmet uputi proširenom vijeću tog suda.

Za to moraju biti ispunjena tri uvjeta: da prvotno određeno sudsko vijeće još nije odlučivalo u predmetu; da su okolnosti u kojima može doći do takvog upućivanja jasno navedene u primjenjivom zakonodavstvu i da se navedenim upućivanjem dotične osobe ne lišavaju mogućnosti sudjelovanja u postupku pred tim proširenim sudskim vijećem.

Prema pravilima EU-a, sudovi država članica mogu u okviru postupka koji se pred njima vodi uputiti Sudu EU-a pitanja o tumačenju prava Unije ili o valjanosti akta Unije. Sud EU-a ne rješava spor pred nacionalnim sudom i na nacionalnom je sudu da predmet riješi u skladu s odlukom Suda EU-a. Ta odluka jednako obvezuje i druge nacionalne sudove pred kojima bi se moglo postaviti slično pitanje.