Usred zahuktale kandidature Zagreba za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, o čemu će uskoro odlučivati Europska komisija, jedna od najposjećenijih kulturnih institucija hrvatske metropole možda broji posljednje dane svoga rada.

Muzej automobila Ferdinand Budicki, koji je prije dvije godine, zahvaljujući potpori Grada kroz doniranje prostora za rad, otvorio svoja vrata, brzo bi, upravo zbog neriješenih odnosa s gradskom upravom glede financiranja svoje djelatnosti – mogao ta ista vrata i zatvoriti.muzej-automobila3

I to dok popularni Muzej broji više do tisuću posjetitelja svakog mjeseca, na stotine školaraca na svojim radionicama, ali i čestih turista koji ga rado obilaze kao pravi raritet u srcu Hrvatske.

– Grad nam je donirao za početak rada prostor bivše tvornice pluto odnosno 1.500 četvrnih metara za urediti i prenamijeniti u prostor kakav sada muzej ima. Od tada uložili smo više od dva milijuna kuna da bi muzej stavili u funkciju, dobili kulturnu instituciju vrijednu deset puta više od uloženog, danas smo među najpopularnijim u Zagrebu, no teško ćemo opstati pod teretom visokih režija koje iznose 16 tisuća kuna koje bi Grad trebao preuzeti na sebe – smatra Valentino Valjak, voditelj Muzeja automobila Ferdinand Budicki, te jedan od svega pet volontera koji su podigli iz prašine ovaj jedinstveni projekt.

S ove rado posjećene lokacije, na koju dolaze upoznati se sa svijetom oktana i cijele obitelji, upozoravaju da je gašenje muzeja pod teretom visokih režija, pravi kulturocid, apelirajući na odgovorne da ih bolje čuju i pruže ruku suradnje.

– Mi smo prevažna institucija da bi se ugasili, želja nam je pronaći s gradskom upravom zajednički put u financiranju našeg rada jer trenutačna sredstva jedva pokrivaju održavanje muzeja i rad na novim izložbama – upozorava Valjak svjestan da je kultura uvijek bila na rubu značaja, no Zagreb se ipak uvijek ponosio sa sredstvima koja izdvaja.

Kultivirani prostor bivše tvornice sada je sjedište automobilske povijesti od trenutka kada je prvi limeni ljubimac “zabrundao” hrvatskim cestama, a godišnje se iz gradskog i državnog proračuna financira sa sto tisuća kuna.

Sasvim nedovoljno s obzirom na značaj Muzeja, broj posjetitelja, ali i visoke troškove čak i “hladnog pogona”, ističe njegov voditelj.

Iza ovog projekta ne stoje političke stranke, nema bogatih mecena, nema radnih mjesta nečijih bratića ili sinova, ovo je projekt grupe sanjara i zaljubljenika u automobile, u 115 godina hrvatske povijesti od makadama do asfalta, od konjske zaprege do limuzina, pa možda zbog toga i stojimo na rubu ponora. No vjerujemo da će nas i kao takve prepoznati kao korisne Zagrebu i Hrvatskoj – zaključuje Valentino Valjak dok mu predstoji mukotrpan posao pronalaska sredstava i zadovoljavajućeg rješenja radi opstanka Muzeja automobila.

Zagrebinfo.hr