Loše upravljanje, slaba suradnja i izgubljene prilike

Dok se hrvatske zračne luke natječu u broju putnika, novim linijama i širenju poslovanja – Zračna luka Rijeka očito ne leti istim kursom. U sezoni kad cijela Hrvatska bilježi turistički i zrakoplovni boom, Rijeka pada. U brojkama. U linijama. U strategiji. U vjerodostojnosti.

Podaci za 2024. godinu otkrivaju poraznu stvarnost: Rijeka je jedina među pet većih hrvatskih zračnih luka koja bilježi pad prometa. Dok Split, Dubrovnik, Zadar i Pula rastu i razvijaju se, Zračna luka Rijeka bilježi –6 % manje putnika u odnosu na prethodnu godinu.

 Brojke koje govore sve

U zemlji gdje je zračni promet ključan za turizam, gospodarstvo i međunarodnu dostupnost, Rijeka – treći najveći grad u Hrvatskoj – ostaje na repu razvoja.

 Tko je odgovoran?

Prst ne treba uperiti samo u Upravu Zračne luke Rijeka, već i u Primorsko-goransku županiju i Turističku zajednicu Kvarnera, koji godinama ne uspijevaju osigurati strateški kontinuitet i partnerski odnos s aerodromom.

Dok Zadar i Split u suradnji sa županijama i turističkim zajednicama uspješno razvijaju cjelogodišnje linije i šire sezonu, u Rijeci se i dalje sve svodi na kratku ljetnu sezonu. Čak ni najava dolaska novih prijevoznika ne uspijeva sakriti opći dojam stagnacije.

 Gdje je problem?

• Nema jasne strategije razvoja – sve se svodi na preživljavanje jedne sezone.

• Loša suradnja s PGŽ-om i TZ Kvarnerom – bez zajedničkih marketinških napora i lobiranja.

• Zatvorenost prema low-cost modelima – dok Ryanair gradi baze u Zadru i Zagrebu, Rijeka i dalje nema snažan „point-to-point“ program.

• Uprava bez vizije – godinama se priča o širenju i modernizaciji, ali rezultati izostaju.

 Što rade drugi?

• Zadar je postao baza Ryanaira i ima preko 70 linija.

• Dubrovnik i Split proširili su terminale i povećali promet za više od 20 %.

• Pula radi na produženju sezone i otvaranju za nova tržišta (npr. Skandinavija, UK).

 Što Rijeka mora napraviti?

1. Produžiti sezonu: od travnja do listopada kao minimum.

2. Dogovoriti se s PGŽ-om i TZ Kvarnera o zajedničkom nastupu prema avioprijevoznicima.

3. Uložiti u modernizaciju i digitalizaciju poslovanja.

4. Privući low-cost linije s tržišta gdje Kvarner ima potencijal – Njemačka, Skandinavija, UK, Francuska.

5. Povećati dostupnost zračne luke javnim prijevozom iz Rijeke i okolice.

 Zaključak

Zračna luka Rijeka ne smije biti promatrač dok ostali grade. Ona mora biti motor razvoja, ulazna točka regije i ključan faktor u turizmu, gospodarstvu i povezivanju s Europom. Dok PGŽ i TZ Kvarner ne shvate ozbiljnost situacije i dok se vodstvo aerodroma ne uskladi sa stvarnim potrebama regije – Rijeka će i dalje gledati u nebo… dok ostali lete.