Orkansko jugo na cijelom Jadranu prouzročilo je niz problema. Najjači udari zabilježeni su u Splitu i Dubrovniku, ovo je ujedno najjači plimni val ove godine, poplavljeni su niži dijelove obale i na otocima i na kopnu. Iznimno je rijetko da se ista cikolna prostire nad cijelim europskim kontinentom, a upravo se to danas dogodilo.

Unatoč olujnom jugu jedna od najprometnijih trajektnih linija na Jadranu Preko-Zadar nije prekinuta.

Na mareografskoj postaji u Bakru zabilježen je u petak vodostaj koji za 103 centimetra premašuje srednju morsku razinu, a slični, izuzetno visoki vodostaji i posljedična poplavljivanja obalnog područja zabilježeni su i prije sedam te prije tri dana i to je već treći izuzetan vodostaj u nizu.

Često ponavljanje takvih vodostaja znači da oni prestaju biti izuzetni te da bi ubuduće pozornost valjalo posvetiti prvenstveno rekordnim vodostajima, istaknuli su u priopćenju iz Geofizičkog odsjekaPrirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu.

Kao i u prethodnim slučajevima, tako se visoka morska razina može ponajprije dovesti u vezu s olujnim usporom tj. uzdignućem morske razine povezanim s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnog južnog vjetra, s plimnim oscilacijama koje su kulminirale u petak prije podne te s porastom morske razine povezanim s klimatskim promjenama čija brzina u zadnjim desetljećima iznosi u Jadranu oko tri milimetra na godinu.

Tri pojave visokog vodostaja unutar samo tjedan dana ukazuju na utjecaj klimatskih promjena: ekstremni iznosi vodostaja zabilježeni su i ranije, ali se njihovo uzastopno pojavljivanje opaža istom u novije vrijeme, priopćili su iz Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Zbog podizanja razine mora i nevremena, vatrogasci i druge službe intervenirale su u petak u više navrata od Istre do Dubrovnika.

Prema izvještaju Ravnateljstva Civilne zaštite objavljenom u petak navečer, zbog jakog juga, obilnih oborina i dizanja razine mora u Istarskoj županiji bilo je 10-ak dojava građana koji su tražili intervencije nadležnih službi radi otklanjanja posljedica nevremena. U pet slučajeva pala su stabla na kolnik u Umagu, Puli, Pazinu i Rovinju, a jedno je stablo palo na osobno vozilo u Puli, u dva slučaja pali su ili se nagnuli telefonski stupovi u Puli i Pazinu, a morska voda prodrla je u prizemlje obiteljske kuće u Poreču. U dva slučaja bila je potrebna sanacija odrona kamenja i šljunka s kolnika u Umagu i Labinu.

U Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno je nekoliko intervencija vatrogasaca na ispumpavanju vode (Jezero i Soboli na Grobniku). Vatrogasci su uklonili i dva stabla srušena u Rijeci i Delnicama. Lokalna cesta LC 58032 Blaževci – Zapeć je poplavljena i zatvorena za odvijanje prometa. Nevrijeme se smirilo oko 13 sati.

Zbog podizanja razine mora, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji more se prelilo preko obale i došlo do nekoliko kuća u naselju Broce kod Stona, pri čemu je voda ušla u jednu kuću i dva pomoćna objekta. Poplavljena je i riva u Veloj Luci na Korčuli, a voda je ušla i u jedno dvorište u naselju Rožat. Zabilježeno je podizanje mora i u mjestu Komolac te u Dubrovniku u ulici Lapadska obala. U naselju Mokošica stablo je u nevremenu palo na kuću, a u Župi dubrovačkoj reklama je oštetila vozilo.

Vatrogasci JVP iz Dubrovnika i Konavala uklanjali su srušena stabla, a zabilježeni su i problemi u cestovnom i pomorskom prometu, koji je u potpunosti bio u prekidu.

U Zagrebačkoj županiji, a vezano za obranu od poplava, primljena je informacija o uspostavi dežurstva koje je raspoređeno u bazi obrane od poplave u Hruščici.

Zagrebačko područje zasad nema značajnijih opasnosti od poplava, a veći vodni val Savom očekuje se u nedjelju, 5. studenoga, tijekom dana te u noći s nedjelje na ponedjeljak, 6. studenoga. Danas je otvorena ustava Prevlaka te na području Grada Zagreba Sava teče kontrolirano. Na samoborskom području nema posebnosti vezanih uz obranu od poplava, stoji u priopćenju.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pala su stabla na prometnice u naseljima Tuk, Podgarić, Pavlin Kloštar te Šuplja Lipa, a o svemu je obaviještena cestarska tvrtka Ceste d.d. Bjelovar. Kao posljedica nevremena, od 11,55 do 15,22 sati bez opskrbe električnom energijom bila su naselja na području općine Đulovac s 540 korisnika.

Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava u Hrvatskim vodama rekao je kako se u Zagrebu može očekivati porast od još 30-ak cm, te da se može dogoditi da se oko ponoći dosegne granica od 370 cm, kada se uvode redovne mjere obrane od poplava za Zagreb.

– Naravno, uzvodno od Zagreba već su proglašene redovne mjere, na ulaznom profilu iz Jesenica iz Slovenije u Hrvatsku dotok je nekih 2000, 2100 metara kubnih u sekundi. Tijekom noći, naravno, očekujemo i proglašenje redovnih mjera obrane od poplava nizvodno od Zagreba, rekao je Novosel.

Na pitanje o situaciji u ostatku zemlje, Novosel je rekao da su više problema tijekom noći i današnjeg dana imali s vjetrom nego vodom.

Što se tiče Kupe na karlovačkom području, nema nikakvih problema, a neće biti ni tijekom sutrašnjeg dana, dodao je.

– Tijekom ove noći očekujemo dotok rijeke Drave na razini 2000, 2100 kubika, ali će Mura biti puno manja, rekao je Novosel.

Dodao je kako stiže još jedna kišna epizoda sa subote na nedjelju.

– Sve ovisi koliko će kiše tada pasti. Možemo očekivati ponovni porast vodostaja nakon kratkotrajnog opadanja tijekom sutrašnjeg dana, rekao je Novosel, dodajući kako na ruku ne ide to što je tlo potpuno zasićeno vodom pa svaka kiša dovodi do vrlo brzog porasta vodostaja.

Na pitanje možemo li očekivati bujične urbane poplave, Novosel je odgovorio kako nas u posljednje vrijeme upravo one najviše ugrožavaju.

– U takvim situacijama, nažalost, ne može se puno ni učiniti što se tiče obrane od poplava, rekao je Novosel.