Komentar

Srbija danas, 25. listopada, izlazi na izvanredne parlamentarne izbore koji mogu označiti prekretnicu u njezinoj suvremenoj povijesti. Građani imaju priliku promijeniti parlamentarnu većinu i otvoriti put završetku političke dominacije Aleksandra Vučića. Studentski pokret, koji je iz prosvjeda prerastao u ozbiljan politički izazov vlasti, pokazao je da promjena više nije nezamisliva.

Vučićeva politička prošlost pritom se ne može izbrisati današnjim izbornim obećanjima. Kao istaknuti član Šešeljeve Srpske radikalne stranke devedesetih godina zagovarao je ekstremni nacionalizam. Njegova tadašnja prijetnja da će za jednog ubijenog Srbina biti ubijeno stotinu muslimana ostaje zastrašujući primjer ratnohuškačke retorike. Takve riječi nisu bile bezazlena politička provokacija, nego govor koji je ljudske živote pretvarao u sredstvo nacionalističkog obračuna.

Od 1998. do 2000. bio je ministar informiranja u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića, u vladi koja je okupljala socijaliste, radikale i JUL. Bio je, dakle, aktivan sudionik tadašnjeg sustava vlasti. Njegov politički mentor Vojislav Šešelj pravomoćno je osuđen za zločine protiv čovječnosti. Milošević je umro tijekom suđenja, prije presude, što je činjenica koju treba precizno navoditi kada se govori o njegovoj odgovornosti.

Upravo zato nova generacija zaslužuje priliku ponuditi drukčiju Srbiju. Studentski pokret u središte javne rasprave postavio je odgovornost, borbu protiv korupcije i potrebu da institucije služe građanima. Studentska lista okuplja ljude različitih profesija, a njezin politički kapital proizlazi iz mobilizacije građana nezadovoljnih postojećom vlašću.

Studentima, profesorima i stručnjacima koji traže odgovorniju državu treba dati priliku, uz jednako važan zahtjev: i njihova buduća vlast mora biti podložna kritici, nadzoru i smjeni. Smisao demokratske promjene jest izgraditi institucije koje će djelovati neovisno o tome tko pobjeđuje na izborima.

Takav zaokret mogao bi otvoriti i uvjerljiviji put Srbije prema Europskoj uniji. Sama promjena vlasti ne jamči europsku budućnost. Nju treba zaslužiti neovisnim pravosuđem, slobodnim medijima, suzbijanjem korupcije i odgovornim odnosom prema susjedima i ratnoj prošlosti.

Hrvatskoj i cijeloj regiji odgovara demokratska, stabilna i europska Srbija. Srbija u kojoj mladi mogu graditi život, novinari slobodno postavljati pitanja, a građani mijenjati vlast bez straha.

Današnji izbori prilika su da građani Srbije otvore takvo poglavlje. Hoće li je iskoristiti, odlučit će svojim glasovima.