Hrvatska je tijekom 2025. godine izvezla robe u vrijednosti od 25 milijardi eura, dok je istovremeno uvezla robe za čak 45 milijardi eura. Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je robni trgovinski deficit dosegnuo gotovo 20 milijardi eura, što je povećanje od oko milijardu eura u odnosu na prethodnu godinu.

Na prvi pogled riječ je o zabrinjavajućoj brojci. Zemlja s manje od četiri milijuna stanovnika kupuje iz inozemstva gotovo dvostruko više robe nego što sama proizvodi i prodaje na stranim tržištima.

Međutim, Hrvatska nije klasična industrijska ekonomija poput Njemačke, Češke ili Poljske. Hrvatsko gospodarstvo posljednjih desetljeća sve se više oslanja na usluge, prije svega turizam, koji godišnje generira između 15 i 17 milijardi eura prihoda te privlači više od 20 milijuna gostiju.

Upravo zato hrvatsko gospodarstvo i dalje uspijeva održavati stabilnost unatoč velikom robnom deficitu.

Turizam spašava statistiku

Da nema turizma, ovakav vanjskotrgovinski deficit predstavljao bi ozbiljan problem za hrvatsko gospodarstvo.

Svake godine milijuni turista dolaze u Hrvatsku, troše novac u hotelima, restoranima, marinama, kampovima i privatnom smještaju te na taj način u zemlju unose milijarde eura koje djelomično kompenziraju robni deficit.

No postavlja se pitanje koliko je takav model dugoročno održiv.

Ako jedna loša turistička sezona, globalna recesija ili geopolitička kriza mogu značajno utjecati na prihode države, onda je jasno da Hrvatska mora jačati i druge sektore gospodarstva.

Najveći paradoks Hrvatske je hrana

Posebno zabrinjava podatak da Hrvatska i dalje uvozi ogromne količine hrane.

Prema podacima DZS-a, tijekom 2025. godine izvoz voća i povrća iznosio je oko 230 milijuna eura, dok je uvoz dosegnuo gotovo 738 milijuna eura.

Drugim riječima, Hrvatska uvozi više od tri puta više voća i povrća nego što izvozi.

To je posebno zanimljivo ako se uzmu u obzir poljoprivredni potencijali Slavonije, Baranje, Međimurja, doline Neretve, Ravnih kotara, Like i Istre.

Dok domaći proizvođači često upozoravaju na visoke troškove proizvodnje i nedostatak radne snage, police trgovina pune su proizvoda iz Italije, Španjolske, Nizozemske, Njemačke i drugih europskih država.

Njemačka i Slovenija pokazuju gdje smo danas

Najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner ostaje Njemačka.

Hrvatska je u Njemačku tijekom 2025. izvezla robu vrijednu 3,2 milijarde eura, dok je iz Njemačke uvezla robe za čak sedam milijardi eura.

Slična situacija je i sa Slovenijom. Izvoz u Sloveniju dosegnuo je gotovo tri milijarde eura, dok je uvoz iznosio 5,4 milijarde eura.

Ove brojke jasno pokazuju da Hrvatska još uvijek više kupuje tehnologiju, strojeve, automobile i industrijske proizvode nego što ih sama proizvodi.

Postoje i pozitivni signali

Ipak, nije sve negativno.

Izvoz hrvatske prerađivačke industrije tijekom 2025. porastao je za sedam posto i dosegnuo gotovo 22 milijarde eura.

Po prvi put izvoz u Njemačku premašio je tri milijarde eura, a sektor strojeva i prijevoznih sredstava postao je najjača hrvatska izvozna kategorija.

To pokazuje da Hrvatska polako jača industrijski sektor i da više nije isključivo turistička destinacija.

Hrvatska mora odlučiti što želi biti za deset godina

Turizam je danas veliki hrvatski adut, ali ne može biti jedini oslonac gospodarstva.

Ako zemlju godišnje posjećuje više od 20 milijuna gostiju, logično je postaviti pitanje zašto značajan dio hrane, pića, opreme, namještaja i drugih proizvoda koje ti gosti troše dolazi iz uvoza.

Veća domaća proizvodnja značila bi više radnih mjesta, veće plaće, veće porezne prihode i manju ovisnost o stranim tržištima.

Brojke za 2025. godinu pokazuju da Hrvatska nije siromašna zemlja, ali također pokazuju da još uvijek puno više troši nego što proizvodi.

Dok god turizam ostvaruje dobre rezultate, taj se problem manje primjećuje. No dugoročna stabilnost hrvatskog gospodarstva ovisit će o tome hoće li država uspjeti povećati proizvodnju, izvoz i dodanu vrijednost domaćih proizvoda.