Iako su cijene hrane pale i u lipnju, spustivši se na najnižu razinu u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, kako je izvijestila u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO, u Hrvatskoj cijena hrane raste iz dana u dan!

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 1,4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u svibnju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od travnja 2021. godine.

To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom ožujku 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

Najviše je u lipnju pojeftinio šećer, za 3,2 posto u odnosu na svibanj, što u FAO-u objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom.

Izrazito su pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 posto u odnosu na svibanj, utvrdila je agencija UN-a.

Cijene biljnih ulja spustile su se na najnižu razinu od studenoga 2020. godine budući da je pojeftinjenje palminog i suncokretovog ulja nadjačalo poskupljenje sojinog i ulja uljane repice.

Pad cijena žitarica odražava pojeftinjenje većine proizvoda, uključujući pšenicu, rižu, kukuruz, ječam i sirak.

Indeks mliječnih proizvoda pokazuje pad cijena za 0,8 posto u odnosu na svibanj, a indeks mesa njihovu stagnaciju.

Manja proizvodnja pšenice

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje, izračunavši da bi trebala dosegnuti 2,819 milijardi tona. To bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu.

Proizvodnja pšenice trebala bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 2,3 posto u odnosu na rekordnu sezonu na izmaku.

Podignute su prognoze proizvodnje pšenice u EU, gdje su očekivanja uroda blago poboljšana zahvaljujući općenito povoljnim vremenskim prilikama. Iznimka je štetan utjecaj suše na Iberskom poluotoku, ističu u FAO-u.

Proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, trebala bi pak porasti za 2,9 posto, a proizvodnja riže za 1,2 posto.

Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni koja je počela u srpnju zadržati na razini netom završene 2022/2023., procjenjuju u FAO-u, dodavši i da očekuju pojačanu potražnju u prvom redu za kukuruzom za potrebe proizvodnje stočne hrane.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju nove sezone biti više za 2,3 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 878 milijuna tona.

Trgovina žitaricama trebala bi se zadržati na razini netom završene sezone, uz smanjeni obujam trgovine pšenicom u odnosu na rekord u 2022/2023., procjenjuju u FAO-u.

Sve ovo je dokaz da se Vlada RH nije dobro pripremila za prelazak s kune na euro te da su mnoge cijene u Hrvatskoj nekontrolirano narasle na štetu građana Hrvatske ali i na štetu građana koji posjećuju Hrvatsku!

Hrvatska bilježi pad broja gostiju u ugostiteljskim prostorima, no i u muzejima, na koncertima, sportskim u kulturnim ponudama. Ukratko, velike cijene usporile su rast gospodarstva.

Vlada i dalje negira probleme u kojima smo se našli što je dokaz da nemaju moć uočavanja stvarnog stanja građana jer je njima konkretno dobro. Hrvatska već ove godine ima manjak novaca od prometa posebno u ugostiteljskoj branši i Vlada umjesto da navedeni problem prepiše manjem broju gostiju, oni će uvesti veći broj inspektora jer misle da ih ugostitelji potkradaju pa da je zato manje poreza od ugostiteljstva u državnoj blagajni. Ovom paradoksu nema kraja, jer što duže vrijeme odmiče problemi su sve veći, a sadašnja Vlada RH sve manje razumije….