U Hrvatskoj se godišnje baci 480.000 tona hrane odnosno 125 kilograma po stanovniku. O problemu bacanja hrane te kako smanjiti količine koje završe u smeću u Dnevniku HRT-a govorila je načelnica sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Sanja Koralić Kravar.

Načelnica sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Sanja Koralić Kravar osvrnula se na problem bacanja hrane te podatak da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 482.000 tona hrane istaknuvši da to predstavlja veliki porast u odnosu na prijašnje iznose zbog unaprjeđenja metodologije mjerenja otpada hrane.

– Što se tiče kućanstva tu je i 2021. i 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije radilo mjerenja radilo mjerenja te podatci pokazuju da se godišnje u kućanstvima baci 220.000 tona hrane što znači da potrošači, unatoč svim naporima i aktivnostima, su nekako zadržali svoje ustaljene navike, kazala je, te dodala kako 46 posto otpada nastaje u kućanstvima.

Poručila je kako je bitno promijeniti navike te da ostaje još puno prostora za napredak kako bi se educirali potrošači.

– Svi smo mi potrošači i treba krenuti od sebe. Od 220.000 tona godišnje to znači da je to nekih 125 kilograma godišnje po stanovniku, što je 3 kilograma manje od prosjeka Europske unije tako da ima puno prostora za napredak, rekla je.

54 posto bačene hrane događa se u poslovnom sektoru

Pojasnila je kako 46 posto bačene hrane se događa kod građanstva, dok ostalih 54 posto predstavlja poslovni sektor istaknuvši kako 19 posto nastaje u primarnoj proizvodnji, 13 posto u ugostiteljstvu i maloprodaji i 9 posto u proizvodnji i preradi.

– Ministarstvo poljoprivrede je napravilo sektorske vodiče za upravo ova četiri sektora gdje smo željeli na određenim praksama pokazati kako uštedjeti i poboljšati poslovne procese i spriječiti nastanak otpada od hrane tako da ove godine krećemo u primjenu sa sektorskim vodičem za ugostiteljstvo. Odabrali smo kuhinje u školama tako da je potpisan ugovor s tri škole i tu će biti jako dobra praksa i dobri alati koje će kasnije moći svi koristiti, objasnila je.

Koralić Kravar se također osvrnula na devet banaka hrane u devet županija koje je financiralo Ministarstvo poljoprivrede pri čemu je rekla kako su bila još dva javna poziva za koje je bio pokazan interes.

– Imamo informaciju da je u Istarskoj županiji isto pokrenut postupak tako da to pozdravljamo, a imat ćemo novi program za osnivanje banaka hrane u županijama koje dosad nisu pokazivale interes tako da se poveća broj banaka hrane.

Što se tiče donacija hrane ocijenila je ”da smo na dobrom putu” istaknuvši brojčane rezultate.

– Od početka praćenja podataka doniranja 2015. godine do danas povećala se količina za 85 posto, a 2025. u odnosu na 2024. povećanje je 58 posto. Sami donatori su prepoznali banke hrane kao jednog dobrog i pouzdanog partnera tako da se količina donirane hrane povećava, ustvrdila je.

Koralić Kravar je naglasila paradoks ”gdje se na svjetskoj razini baca trećina proizvedene hrane, a s druge strane imamo osobe koje su u potrebi” dodavši kako bi trebalo ”krenuti od sebe”.

– Otpad od hrane nastaje u cijelom procesu od proizvodnje hrane do kućanstva, a svatko bi trebao u svom segmentu promijeniti navike i razmisliti. Taj mali korak koji svatko napravi, dok ih zbrojimo napravit će se veći učinak i onda ćemo biti bolji i manje će se hrane bacati, poručila je.