Nakon godina šutnje, višemilijunskih troškova, probijenih rokova i prebacivanja odgovornosti, Rijeka je konačno dobila osobu koja javno tvrdi da raspolaže konkretnim informacijama o projektu Galeb.

Željka Barbarić, osoba bliska gradonačelnici Ivi Rinčić, u svojoj je javnoj objavi navela da je bila uključena u rješavanje problema Galeba te da je sudjelovala u analizi svih mogućih scenarija njegove budućnosti.

Prema njezinim riječima, analizirano je koliko bi koštalo potopiti brod, prodati ga, izvući na kopno ili dovršiti projekt u sadašnjem obliku. Barbarić tvrdi da je analiza pokazala kako je za građane Rijeke najjeftinije i najbrže rješenje dovršiti projekt.

To je iznimno važna tvrdnja.

Ako Željka Barbarić doista raspolaže analizama, dokumentima i informacijama koje dosad nisu bile jasno predstavljene javnosti, onda građani Rijeke konačno imaju adresu na koju mogu uputiti pitanja.

Objavite analizu na koju se pozivate

KIGO.hr poziva Željku Barbarić, gradonačelnicu Ivu Rinčić i Grad Rijeku da bez odgađanja organiziraju službenu konferenciju za novinare i javni okrugli stol o Galebu.

Na njemu bi građanima trebalo predstaviti:

• cjelovitu analizu svih razmatranih mogućnosti za Galeb
• imena autora analize, datum njezina nastanka i osobe koje su je odobrile
• procijenjene troškove prodaje, potapanja, izvlačenja na kopno i dovršetka projekta
• ukupan iznos dosad potrošen na kupnju, čuvanje, vez, obnovu i prenamjenu broda
• troškove muzejskog postava, zaposlenih, održavanja i pravnih sporova
• procjenu dodatnog iznosa potrebnog za završetak projekta
• godišnje troškove budućeg poslovanja, održavanja, osiguranja, posade i remonta
• realan plan prihoda od muzeja, hotela, restorana i drugih komercijalnih sadržaja
• jasnu kronologiju političkih, upravnih i poslovnih odluka koje su dovele do kašnjenja i rasta troškova
• imena odgovornih osoba i opis njihovih konkretnih propusta.

Nije više dovoljno govoriti da su Milan Obersnel i Marko Filipović mogli ranije završiti Galeb. Ako postoje dokumenti koji pokazuju tko je pogriješio, što nije napravljeno i koliko su ti propusti koštali građane, onda ih treba javno objaviti.

Ako postoje elementi za pravnu odgovornost, dokumentaciju treba dostaviti nadležnim institucijama. Ako je riječ o političkoj odgovornosti, građani imaju pravo znati tko ju treba snositi.

Kako je projekt od nekoliko milijuna narastao na više od 20 milijuna eura?

To je središnje pitanje koje već godinama ostaje bez jednostavnog i cjelovitog odgovora.

Prema podacima iznesenima u riječkom Gradskom vijeću, do listopada 2025. na Galeb je bilo potrošeno gotovo 14,9 milijuna eura. Procjenjivalo se da bi ukupni trošak Grada Rijeke i Muzeja grada Rijeke na kraju mogao dosegnuti približno 22,06 milijuna eura, odnosno čak 25,91 milijun eura, ovisno o ishodu zahtjeva izvođača.

Troškovi pritom nisu završeni. U srpnju 2026. objavljen je novi natječaj za popravak Galeba, procijenjen na 430.000 eura bez PDV-a, odnosno više od pola milijuna eura s uključenim porezom.

Građani zato imaju pravo pitati: gdje je konačna granica?

Je li to 22 milijuna, 26 milijuna ili će završni račun biti još veći? Koliko će Galeb koštati kada mu se pribroje svi budući remonti, vez, osiguranje, zaposlenici, održavanje i mogući poslovni gubici?

Galeb nije samo „Titov brod mira“

Jednako je važno pitanje načina na koji će biti predstavljena povijest broda.

Galeb je tijekom svojeg dugog postojanja prolazio kroz nekoliko država, režima i vojnih sustava. Njegova povijest uključuje izvorno komercijalno razdoblje u Italiji, službu pod talijanskim fašističkim režimom, njemačku ratnu službu u vrijeme nacizma te razdoblje Jugoslavenske ratne mornarice i Josipa Broza Tita.

Zbog toga Galeb ne smije postati ideološki uljepšana priča u kojoj se jedan dio njegove povijesti naglašava, a drugi prešućuje.

Građani moraju saznati tko je odredio smjernice stalnog muzejskog postava, koji su povjesničari i stručnjaci sudjelovali u njegovu nastanku te hoće li sve povijesne faze broda biti predstavljene cjelovito, kritički i bez političke selekcije.

Ako se Galeb financira javnim novcem, onda i njegova povijesna interpretacija mora biti javno obrazložena.

Željka Barbarić mora izići pred javnost

Željka Barbarić u svojoj se objavi predstavlja kao osoba koja je pet mjeseci bila uključena u rješavanje problema, povezivala gradske službe i sudjelovala u pronalaženju rješenja.

Upravo zbog toga sada ima priliku učiniti ono što prethodne gradske vlasti nisu napravile – izići pred građane i javno iznijeti sve što zna.

Ne putem osobnih obračuna na društvenim mrežama. Ne kroz prozivanje novinara, vijećnika i portala. Ne kroz općenite tvrdnje o vlastitom radu i požrtvovnosti.

Građanima trebaju dokumenti, potpisi, datumi, ugovori, iznosi i imena odgovornih.

Ako analiza na koju se poziva zaista dokazuje da je dovršetak Galeba financijski najpovoljnije rješenje, javna objava te analize trebala bi biti u interesu i Željke Barbarić i gradonačelnice Ive Rinčić.

Zašto je onda građani još nisu vidjeli?

Tražimo javni okrugli stol o budućnosti Galeba

KIGO.hr poziva Grad Rijeku da organizira otvoreni javni okrugli stol na kojem bi sudjelovali:

• gradonačelnica Iva Rinčić
• Željka Barbarić
• predstavnici Muzeja grada Rijeke i gradskog Odjela za kulturu
• autori financijskih i tehničkih analiza
• predstavnici izvođača radova
• neovisni brodograđevni i pomorski stručnjaci
• povjesničari različitih stručnih pristupa
• predstavnici svih klubova Gradskog vijeća
• novinari i zainteresirani građani.

Okrugli stol mora biti otvoren javnosti, izravno prenošen i trajno dostupan na internetu. Svi dokumenti o kojima se raspravlja trebali bi biti objavljeni prije njegova održavanja kako bi se javnost mogla pripremiti i postaviti konkretna pitanja.

Zašto građani ne bi odlučili referendumom?

Ako se pokaže da su pred Rijekom još milijuni eura novih obveza, ozbiljno treba razmotriti i raspisivanje lokalnog referenduma o budućnosti Galeba.

Prije toga Grad mora jasno objasniti koje su mogućnosti pravno i financijski još dostupne. Građani moraju znati koliko bi koštao dovršetak, koliko odustajanje, koliko eventualno vraćanje europskog novca, a koliko svako drugo rješenje.

Tek nakon potpune objave činjenica moglo bi se postaviti pošteno referendumsko pitanje.

Možda će građani odlučiti da Galeb treba završiti. Možda će odlučiti da više ne žele ulagati u njega. Ali odluka mora biti donesena na temelju istinitih i potpunih informacija, a ne ucjenom da je „sada već kasno“ i da se projekt mora nastaviti bez obzira na konačnu cijenu.

Ako smo dovedeni u situaciju u kojoj više nemamo nikakav izbor, onda javnost mora saznati tko je, kada i kojim odlukama Rijeku doveo pred svršen čin.

Rijeka više ne prihvaća odgovore bez brojki

Galeb nije privatni projekt Milana Obersnela, Marka Filipovića, Ive Rinčić, Željke Barbarić, Muzeja grada Rijeke ili bilo koje političke stranke.

Galeb pripada Gradu Rijeci, a njegove troškove snose građani.

Zato građani imaju pravo na cijelu istinu o njegovoj kupnji, obnovi, kašnjenjima, ugovorima, političkim odlukama, povijesnom sadržaju i budućim troškovima.

Željka Barbarić tvrdi da je sudjelovala u analizi i da zna koje je rješenje najpovoljnije. Gradonačelnica Iva Rinčić sada treba omogućiti da se ta saznanja službeno iznesu pred javnost.

KIGO.hr zato traži jasno priopćenje Grada Rijeke, objavu svih analiza i organiziranje javnog okruglog stola o Galebu.

Nakon više od 20 milijuna eura i godina čekanja, građani Rijeke zaslužuju mnogo više od objava na društvenim mrežama.

Zaslužuju činjenice. Zaslužuju odgovornost. I zaslužuju pravo odlučivati o tome koliko će ih Galeb još koštati.